KK.01.2.1.02.0073
Cilj projekta je razviti digitalnu platformu za upravljanje vlažnim staništima implementiranjem geoinformacijskog sustava (GIS) temeljenog na prostornim podacima prikupljenim integriranim multisenzorskim mjernim sustavima, koji obuhvaćaju prikupljanje prostornih podataka iz zraka i sa vodenog tijela. Multisenzorski sustavi u kratkom vremenskom roku mogu prikupiti veliku količinu prostornih podataka, a razvojem i uspostavom metodologije obrade, interpretacije i klasifikacije prikupljenih podataka, omogućiti će daljnje ciljano korištenje istih.
Vlažna staništa imaju značajnu ulogu u smanjenju utjecaja ekstremnih vremenskih uvjeta, tj. nepogoda kao što su poplave, suše i cikloni. Vlažna staništa su prirodni recipijenti koji imaju
sposobnost upijanja i čuvanja goleme količine vode u vrijeme obilnih oborina te na taj način smanjuju negativne posljedice poplava. Za vrijeme sušnih razdoblja vlažna staništa otpuštaju
spremljenu i čuvanu zalihu vode, te tako umanjuju štete od suše i nedostatka vode. Učestalost prirodnih katastrofa diljem svijeta više se nego udvostručila u posljednjih 35 godina, a glavni
uzrok ovih katastrofa su klimatske promjene koje izazivaju poplave, razorne tropske ciklone i suše. Stručnjaci UN-a tvrde da je 90% svih prirodnih katastrofa na određeni način povezano s
vodom. Međuvladin panel o klimatskim promjenama (IPCC) predviđa još ekstremnije događaje odnosno posljedice povezane s klimatskim promjenama.
Vlažna staništa karakterizira visoka razina biološke i krajobrazne raznolikosti. Posebice su značajna vlažna staništa koja spadaju među najugroženija u Europi, a zaštićena su i u Republici
Hrvatskoj: poplavne šume, vlažni travnjaci, mrtvi rukavci, napuštena korita i meandri, sprudovi i strme odronjene obale u kojima se gnijezde strogo zaštićene vrste ptica i obitavaju strogo
zaštićene vrste riba.
Cilj projekta je razviti digitalnu platformu za upravljanje vlažnim staništima implementiranjem geoinformacijskog sustava (GIS) temeljenog na prostornim podacima prikupljenim
integriranim multisenzorskim mjernim sustavima, koji obuhvaćaju prikupljanje prostornih podataka iz zraka i sa vodenog tijela. Povodeći se trenutnom tehnološkom razinom istraživanja
vlažnih staništa u Hrvatskoj i regiji, a na osnovu naših dosadašnjih iskustava u geodetskim istraživanjima, tvrdimo kako je ovaj sustav inovativan te u regiji još uvijek nije prisutan (dok su na
globalnoj razini slični pristupi tek u razvojnim fazama). Ne postoji integrirano tehnološko rješenje čija bi primjena u kratkom roku dala pouzdane prostorne podatke sa svrhom monitoringa
vlažnih staništa. Konkretno, ne postoji sustav koji bi u kratkom vremenskom intervalu prikupio veliku količinu prostornih podataka, a da je pri tome rezultat potpuno pouzdan sustav modela
upravljanje poplavama, sastava materijala na dnu rijeke, apsolutni 3D model korita vodotoka koji obuhvaća svaku točku dna itd. Nedostatak navedenih podataka, onemogućuje pravilno
usmjereno istraživanje te usmjerenu reakciju na prethodno navedene poteškoće s kojima se suočavamo.
U regiji trenutno ne postoji razvijeni integrirani sustav prikupljanja prostornih podataka za monitoring vlažnih staništa, koji bi kao rezultat dao objedinjeni skup prostornih informacija
potreban za daljnje upravljanje nad istim. Stoga je glavni cilj ovog projekta razviti takav integrirani sustav.
Kako bi promijenili dosadašnji pristup istraživanju, za potrebe monitoringa prostornih promjena te interpretaciju i klasifikaciju rezultata, potrebno je razviti integrirani sustav koji obuhvaća
prikupljanje prostornih podataka iz zraka i unutar vodenog tijela (površinskim očitanjem) temeljem moderne tehnologije bez velikog ljudskog angažmana i bez rada više vrsta stručnjaka.
Integrirani sustav za potrebe monitoringa razvijati će se kao spoj nekoliko različitih senzora koji povezani u cjelinu čine sustav, a koji do sada nije primijenjen kod istraživanja vlažnih staništa
u Hrvatskoj i široj regiji. Kako vlažna staništa u naravi često imaju ograničen pristup ili ga uopće nemaju, razvojem sustava za monitoring iz zraka riješiti će se problem nepristupačnih dijelova
zahvata istraživanja, pri tome ne ugrožavajući postojeći ekosustav.
Finalni proizvod definiran je kao GIS digitalna korisnička platforma namijenjena i prilagođena upravljanju vlažnim staništima, temeljena na prostornim podacima prikupljenim
multisenzorskim sustavima. Digitalna platforma će biti izrađena na način da se po završetku ovog istraživanja, može nadograditi i prilagoditi potrebama istraživanja i upravljanja nekog
drugog vlažnog staništa.
Organizacijska struktura predviđena za provedbu projekta uz trenutne ljudske kapacitete prijavitelja uključuje i ljudske kapacitete partnera na projektu. Također uključuje i angažman vanjskih stručnjaka (suradnika), koji su specijalisti za pojedine segmente tehnologije koja će se implemetirati u sustav koji se razvija, te dodatno zapošljavanje od strane prijavitelja radi angažiranja na projektu.
Voditelj projekta – zadatak voditelja projekta je da u okvirima financijskih i vremenskih resursa s kojima raspolaže adekvatno odredi ciljeve i prioritete. Uz odlučivanje o projektu, sudjeluje u
pregovaračkim postupcima vezanim uz nabavu, sudjeluje na koordinacijskim sastancima, te se po potrebi svojim znanjem i iskustvom uključuje u određene pojedinosti koje su vezane uz
projekt.
Koordinator razvojno-istraživačkih timova - zadatak koordinatora razvojno-istraživačkih timova je organizacija rada i usklađivanje projektnih aktivnosti između timova, održavanja i vođenje koordinacijskih sastanaka, te obaviještavanje voditelja projekta o projektnim aktivnostima timova.
Istraživačko-razvojni timovi
Zadatak razvojnog tima za daljinska istraživanja je razvoj sustava za monitoring i prikupljanje prostornih podataka iz zraka. Razvojni tim za cilj će imati razvoj komponente sustava koju čine bespilotna letjelica velike nosivosti i duge autonomije leta na koju će se nadograditi GNSS (Globalni navigacijski satelitski sustav) uređaj radi pouzdanog i točnog određivanja prostornog položaja, te batimetrijski LIDAR skener koji istodobno korisiti više frekvencija kako bi uz digitalni model terena odredio i dubinu vodnog lica. Koncept razvoja ovog tehnološkog rješenja omogučiti će raslojavanje točaka koje su na terenu i točaka vegetacije.


Zadatak razvojnog tima za hidrografska mjerenja je razvoj sustava za monitoring i prikupljanje prostornih podataka površinskim očitanjem za cilj će imati razvoj komponente sustava koja će na višesnopni dubinomjer (čija je svrha aspolutno kartiranje dna, analiza staništa i monitoring prirodnog kretanja vodotoka) nadogradit uređaj za mjerenje ljuljanja i posrtanja plovnog objekta (“Yaw, pitch and roll“), uređaj za mjerenje brzine zvuka u vodi, te GNSS (Globalni navigacijski satelitski sustav) antene u svrhu mjerenja kursa plovila. Kod kreiranja komponenti ovakvog sustava, voditi će se prirodom i karakterom budućih istraživanja, stoga je bitno da tako razvijeni sustav bude praktičan za transport i istraživačke aktivnosti na terenu.
Zadatak razvojno-istraživačkog tima za upravljanje prostornim podacima sastoji se od uspostave učinkovitog rješenja koje omogućuje obradu, interpretaciju, kalsifikaciju, geovizualizaciju i kartoprodukciju prostornih podataka. Tim za upravljanje prostornim podacima između ostalog ima za zadatak da na temelju prikupljenih i obrađenih prostornih podataka u okviru interpretacije i klasifikacije istraži povezanosti između podataka dobivenih multisenzorskim snimanjem i vrste pokrova dna vodnog lica.


Zadatak tima istovremeno sa uzimanjem prostornih podataka izvršiti će se i uzorkovanje ponajprije ihtiofaune (riba), ali i školjkaša koji su izuzetno osjetljivi na bilo kakve promjene hidromorfološkog karaktera kao i hidrološkog režima vodenog tijela. Uzorkovanje riba vršiti će se elektroribolovom za znanstvena istraživanja pri čemu će se voditi računa da su uzorci uzeti iz svih raspoloživih stanista (dno sa različitim supstratom i pelagijal), a koja je moguće uzorkovati na taj način. Školjkaši će se uzorkovati uzobalno uz upotrebu dređe. Zabilježiti će se točne GPS lokacije uzorkovanja i pri tome će se pratit kretanje kako bi se podaci dobiveni terenskim uzorkovanjem mogli usporediti sa prostornim podacima. Tim će nadalje sudjelovati u interpretaciji prostorne i biološke komponente ekosustava. Zadatak tima je i konzultiranje ostalih timova u njihovim projektnim aktivnostima i zadacima.
Planom i programom ukupno trajanje provedbe projekta predviđeno je za 36 mjeseci, a sam projekt se provodi u više faza koje su pobliže opisane u nastavku.
Faza industrijskog istraživanja sastoji se od više paralelnih aktivnosti kojima se provodi laboratorijsko istraživanje u kontroliranim uvjetima te traje 30 mjeseci. Industrijsko istraživanje završava s integracijom svih komponenti u bazni oblik multisenzorskog sustava koji obuhvaća prikupljanje prostornih podataka iz zraka i unutar vodenog tijela.
Za potrebe ovog istraživanja će se obuhvatiti tri značajna vlažna staništa
1. Dio rijeke Save kao važna ekološka mreža (HR2001506 i HR2001311)
2. Značajno vlažno močvarno stanište na popisu Ramsarske konvencije: Crna Mlaka
Aktivnosti tijekom industrijskog istraživanja:
Projektna aktivnost 1: Vođenje projekta i administracija projektnih aktivnostima
Projektna aktivnost 2: Razvoj sustava za monitoring i prikupljanje prostornih podataka iz zraka
Projektna aktivnost 3: Razvoj sustava za monitoring i prikupljanje prostornih podataka iz zraka
Projektna aktivnost 4: Razvoj sustava za upravljanje prostornim podacima
Projektna aktivnost 5: Monitoring vlažnog staništa Crna Mlaka
Projektna aktivnost 6: Monitoring vlažnog staništa HR2001506 Sava uzvodno od Zagreba
Projektna aktivnost 7: Monitoring vlažnog staništa HR2001311 Sava nizvodno od Hrušćice
Faza eksperimentalnog razvoja odnosi se na uspostavu relevantnog uslužnog procesa i testiranje istog u operativnom okruženju firme prijavitelja. Ova faza završava s TRL 8 koji predstavlja uspostavljen i kvalificiran tehnološki sustav.
Aktivnosti tijekom eksperimentalnog razvoja:
1. Analiza i obrada rezultata monitoringa vlažnih staništa koja su bila predmet industrijskog istraživanja
2. Klasifikacija podataka dobivenih multisenzorskim snimanjem i uzorkovanjem, te izrada specifikacija
3. Izrada studije utjecaja prostornih promjena na promatrana vlažna staništa i logističkih rješenja za upravljanje vlažnim staništima
4. Prezentacija rezultata istraživanja i funkcionalne primjene razvijenog sustava na druge vrste i druga područja
Izrada Zahtjeva za nadoknadom sredstava i pratećih izvješća.
Provedba plaćanja vezanih za projekt i dokumentiranje računa, plaća i ostalih dokumenata vezanih za projekt.
Izrada 4 roll up banera, web stranice za dokumentiranje aktivnosti projekta, 10 A3 plakata te izrada letaka na Brailleovom pismu, naljepnice za opremu.